Programska konvencija Hrvatske stranke prava

Iako je do redovitih parlamentarnih izbora ostalo više od 20 mjeseci, HSP je već u kampanji. Objavio je to predsjednik stranke Danijel Srb na Programskoj konvenciji.

Vlada ne čuva nacionalne interese jer po svaku cijenu teži ulasku Hrvatske u EU, što se obećava još od 2007., a sad je realno da će se to dogoditi tek 2013.

No nas zanima - koliko je koštalo to odgađanje ulaska! Ne znamo ni riječi o sadržaju pregovora. Posljedica takve politike je nemjerljiva šteta i slabljenje Hrvatske prema EU. Tražimo onu politiku koja će procijeniti kada je najbolji trenutak za ulazak u EU, jer smo protiv onog ishitrenog - kazao je predsjednik HSP-a Daniel Srb tijekom programske konvencije HSP-a na kojoj se okupilo 428 izaslanika. 

- Neprihvatljivo je da pripadnici nacionalnih manjina koriste položaj u Saboru ucjenjujući Vladu za privilegirani položaj. Ne može u Hrvatskoj netko imati veća prava od Hrvata. Ne može se ćirilica uvoditi u službenu uputrebu u Vukovaru. Za to nema nikakve ni ustavne ni zakonske osonove - kazao je Srb što su okupljeni pozdravili gromoglasnim pljeskom.

Prije konvencije dužnosnici HSP-a položili su vijenac u povodu obljetnice smrti oca Domovine i utemeljitelja HSP-a dr. Ante Starčevića u Šestinama.

Referendum u Vukovaru

HSP počeo prikupljati potpise za  

referendum protiv ćirilice

Pravaši ne mogu pristati na uvođenje ćirilice u Vukovaru koji je simbol rata i otpora u Domovinskome ratu. Za referendum je potrebno 6600 potpisa Vukovaraca.

Članovi vukovarskog HSP-a jučer su i službeno počeli prikupljati potpise kojim će tražiti raspisivanje referenduma o uvođenju ćirilice u službenu upotrebu u Vukovaru.

Prikupe li dovoljan broj potpisa, a u HSP-u tvrde da im je potrebno 6600 potpisa Vukovaraca, referendumsko pitanje će glasiti "Želite li da se ukine stavak 3. članka 61. Statuta Grada Vukovara koji daje prava uporabe ćirilice srpskoj nacionalnoj manjini u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara".

- Prihvaćanje novoga gradskog Statuta sa spornim člankom zapravo je rezultat dogovora HDZ-a i SDSS-a na državnoj i svim lokalnim razinama. HSP neće i ne može pristati na uvođenje ćirilice u Vukovaru, koji je simbol rata i otpora u Domovinskome ratu - rekao je predsjednik HSP-a Danijel Srb jučer u Vukovaru.

Dodao je da su u HSP-u svakako za pridržavanje zakona kao i prava koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ali i da će ovo biti test koji će pokazati tko se boji mišljenja Vukovaraca.

Govoreći o suradnji HDZ-a i SDSS-a Srb je napomenuo da se ona najbolje ogleda u davanju velikih novčanih sredstava iz državnoga proračuna općinama u kojima je većinsko srpsko stanovništvo, povratu stanova Srbima koji su 1991. godine napustili Hrvatsku i slično.

Mladen Leovac, predsjednik Vukovarsko-srijemskog HSP-a, najavio je da će se potpisi za raspisivanje referenduma prikupljati do 21. ožujka.

- Štand na kojem će se prikupljati potpisi postavljen je ispred Veleprometove Robne kuće i radit će svakodnevno, osim nedjelje, od 10 do 15 sati. Ići ćemo i od vrata do vrata gdje ćemo se posebno bazirati na kvartove u kojima većinom žive Hrvati. Siguran sam da ćemo uspjeti prikupiti dovoljan broj potpisa Vukovaraca koji imaju dovoljno samosvijesti i koji neće dopustiti uvođenje ćirilice u grad heroj - rekao je Leovac.

Dr. Kandare: pravaš, pravnik, poliglot

Damir Petkov – «Odjek», svibanj 1998.

Staloženost, razboritost i hrabrost samo su jedne od osobina, koje krase dr. Borisa Kandarea, narodnog zastupnika HSP-a u Hrvatskom državnom saboru (HDS). Riječ je o vrhunskom intelektualcu, profesoru i autoru bezbroj stručnih članaka, raščlamba i knjiga. Radi svojeg golemog znanja na području pravnih znanosti te stranih jezika privlači iskreni respekt i od svojih političkih suparnika; to se očituje, među ostalim, u njegovu izboru za potpredsjednika Mandatnog imunitetnog povjerenstva HDS-a te za člana stalnog izaslanstva HDS-a pri parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe u Strassbourgu.

S obzirom da svoj parlamentarni rad kao i svoju djelatnost u stranci, čiji je počasni predsjednik, shvaća krajnje ozbiljno, ostaje mu vrlo malo slobodnog vremena; stoga je, kako kaže, i riječki NK Orijent na svojim utakmicama ostao bez jednog vjernog navijača... S dr. Kandareom razgovarao sam sredinom travnja 1998. u prostoriji kluba HSP-a u Hrvatskom državnom saboru.

Dr. Kandare, zašto ste se pored znanstvenog rada počeli baviti i politikom?

S padom komunizma pružila se Hrvatskoj mogućnost ispunjenja jedne davne želje hrvatskog naroda: Uspostava hrvatske države. Naravno, da nisam mogao odoljeti tom izazovnom vremenu, pa sam se u ožujku 1990. priključio Hrvatskoj stranci prava, jer je ona počivala na zasadama «Otca Domovine», dr. Ante Starčevića, dakle na modernom hrvatskom nacionalizmu. Nakon mog dolaska u HSP bio sam jedan od glavnih autora političkih načela, koji se zasnivaju na državnoj samostalnosti. Inače, pravaški je pokret već u prošlom stoljeću bio podržavan od raznih slojeva hrvatskog društva: od seljaka i radnika pa do sveučilišnih profesora i pisaca poput Matoša, Kovačića, Kranjčevića, Novaka... I današnji HSP čine također različite vertikale. 

Vi naglašavate povijesnu ulogu pravaštva, no ima li pravaštvo odgovore na suvremene probleme društva?

HSP je danas moderna politička organizacija, koja se zalaže za što veću samostalnost i neovisnost hrvatske države. Mi nadalje imamo potpuno definirane planove za sve segmente suvremenog života hrvatskog naroda. Oni se nalaze u jednoj podebeloj brošuri, koja je pod naslovom «Vizija nove Hrvatske» izašla u lipnju 1996.; tu sasvim konkretno iznašamo naša stajališta o gospodarskim, socijalnim i drugim pitanjima. HSP, znači, nije samo stranka hrvatskih branitelja, što nam se silno želi imputirati, nego svih staleža. Da je tome tako svjedoči i stalni porast naše stranke.

Kako gledate na europske integracije? Je li točno, da je HSP stranka izolacionista?

Mi nismo protiv ulaska u europske integracije – no, mi ne želimo da Hrvatska uđe pognute glave s rukama na leđima. Mi želimo da ona uđe uspravno i vedra čela, dakle, onako kako to i priliči pobjedniku nametnutog nam rata. Ne vjerujemo onoj Europi, koja izjednačava žrtvu i agresora i koja se prema Hrvatskoj odnosi kao prema nekoj koloniji – kako u političkom, tako i u gospodarskom smislu. HSP je za ulazak u europske integracije, ali ne pod svaku cijenu.

Kako pak komentirate činjenicu, da hrvatski ljudi prema svim anketama žele što prije ući u Europsku uniju?

Budimo iskreni: Najveći dio tih ljudi u biti ipak ne zna što je Vijeće Europe ili Europska unija; oni ne znaju kako te ustanove funkcioniraju, što su njihove prednosti a što nedostatci; oni ne znaju na kakve bi sve zakonske prepreke naišla, primjerice, naša poljoprivreda... Stvara se klima, da je Europska unija sama po sebi neki blagoslov ili čak raj. Ali zašto tu nema Norveške ili Švicarske? Ondje očito postoji neki oprez. I zašto Grčka i Portugal nisu tako bogate poput drugih članica Europske unije? Treba, znači, i o tome razmisliti. No, ljudi pojednostavljuju to pitanje, koje je, međutim, i te kako složeno.

Okrenimo se Bosni i Hercegovini: Kako ocjenjujete situaciju ondje?

Na području tzv. Republike Srpske počinjeno je totalno etničko čišćenje. Iluzorno je vjerovati da će srpske vlasti dopustiti, da se Hrvati i Bošnjaci-Muslimani vrate svojim kućama. Ondje, dakle, nitko ne govori o suživotu, ni međunarodna zajednica to ne čini ozbiljno, koja Bosnu i Hercegovinu tretira kao svoj protektorat. Inače, ne vjerujem da će se NATO tako brzo povući, jer je dosad previše uložio. Ono što, doduše, mene zabrinjava jest različitost stajališta unutar hrvatskog korpusa glede budućnosti te zemlje. Hrvati kao brojčano najmanji narod su na udaru i Srba i Bošnjaka-Muslimana; svaka razjedinjenost hrvatskog korpusa može imati kobne posljedice kako za tamošnje Hrvate, tako i za Republiku Hrvatsku. Tragično je što mnogi ljudi toga nisu svjesni!

Zamolio bih Vas, da mojim započetim rečenicama dodate kraj:

Ako bih danas mogao razgovarati s jednom osobnošću iz hrvatske povijesti odabrao bih... Juru Francetića, jer je on osoba s kojom ja povezujem sveukupnu borbu Hrvatske za svoju neovisnost.

Kada vidim, da je Hrvatski državni sabor u vrijeme zasjedanja praktički prazan, onda si mislim... da bi zastupnici trebali sjediti tamo i sudjelovati u raspravi, a ne dolaziti samo petkom na glasovanje kad ih na to tjera stranačka stega.

Europska unija znači za mene... mjesto, u koje bi Hrvatska trebala ući – ali nakon što riješi glavninu svojih ekonomskih problema.

Kosovo će u godini 2020. biti... samostalna država.  

Pravaški blok na parlamentarne izbore

Sve je izvjesnije da će, pod vodstvom HSP-a, nekoliko stranaka pravaške orijentacije zajedno nastupiti na sljedećim parlamentarnim izborima.

O ideji okupljanja pravaša, danas razbacanih u čak sedam stranaka, novi šef HSP-a Daniel Srb govorio je još lani u studenome, kad je na čelu stranke naslijedio Antu Đapića. Moguću usku suradnju tada je svojim dolaskom na HSP-ov izborni sabor potvrdio i čelnik HČSP-a Josip Miljak, ali i predsjednik AHSP-a Dražen Keleminec, za kojeg je bilo nezamislivo da se pojavi na nekom HSP-ovu skupu dok je tu stranku vodio Anto Đapić.
Loši međusobni odnosi, pa i netrpeljivost između njih dvojice, bila je glavna prepreka stranačkom približavanju. »Sada je to iza nas. Uspostavili smo iznimno dobru suradnju s HČSP-om i AHSP-om, jedinim dvjema pravaškim strankama koje, uz HSP, uopće egzistiraju. Druge su samo stranke na papiru, bez ikakva utjecaja i političke snage«, kaže Daniel Srb.
I Miljak i Keleminec potvrđuju da stranačka vodstva već nekoliko mjeseci razgovaraju o izbornom ujedinjavanju u pravaški blok. Već je i vrijeme, napominju, da prestanu svađe među strankama pravaške orijentacije, a uvjereni su u to da bi zajedničkim izlaskom na iduće nacionalne izbore mogli ostvariti vrlo dobar rezultat, jer ne bi više bilo rasipanja pravaških glasova.

Daniel Srb, danas jedini pravaš u Saboru, se ne razbacuje velikim brojkama, nego realno procjenjuje da bi osvajanje najmanje tri zastupnika, a time i formiranje zastupničkog kluba, za HSP bio uspjeh.       A uspije li njegov pokušaj okupljanja više stranaka pravaške orijentacije, te izađu li zajedno na izbore kao pravaški blok, rezultat bi mogao biti i bolji.

Nema suradnje s Ružom Tomašić

Čelnici HSP-a, HČSP-a i AHSP-a uglas odbacuju mogućnost ikakve suradnje s HSP-om dr. Ante Starčević koji vodi Ruža Tomašić. Tvrde da je ta stranka »bliska HDZ-u«, pa joj stoga nije mjesto u pravaškom bloku. »Ta stranka samo odrađuje poslove za nekoga drugoga. Procjenjujem da će njihovo članstvo nakon parlamentarnih izbora pristupiti HDZ-u«, kaže Daniel Srb.

Daniel Srb: Tražim strože kazne za odgovorne u robnim zalihama

Zbog krađe žita u Đakovštini Saborski zastupnik HSP-a i predsjednik stranke Daniel Srb zatražio je na konferenciji za novinare strože kazne za odgovorne u robnim zalihama i one iz sustava nadzora.

Zahtijeva da se Saboru hitno podnese izvještaj o stanju u robnim zalihama, ali i da se naprave promjene u sustavu nadzora jer svaki put kad se radi inventura u robnim zalihama, otkrije se prevara i krađa.

Podsjetio je na sjednicu nadležnoga saborskog odbora održanu 27.siječnja ove godine kada se raspravljao o stanju u robnim zalihama i kada je zaključeno da je rad transparentan.

No, već tada je rečeno da u Đakovštini nedostaje 2000 tona pšenice i 1000 tona kukuruza iz robnih zaliha, koje su bile pohranjene u tom kombinatu, te da su napisali odgovarajuću prijavu. No, sada je iz izvještaja ministra poljoprivrede Petra Čobankovića jasno da je iz Đakovštine nestalo 26 tisuća tona žita vrijednog 22 milijuna kuna.

Očito ne funkcionira sustav nadzora i zato je potrebno odgovorne za propuste kazniti i pooštriti mjere nadzora, ali i kazne. Dodao je da možda nestalo žito iz Đakovštine nije tako velik problem, no pitanje je kakvo je stanje robnih zaliha na razini cijele države.

Gostovanje Daniela Srba u emisiji „Opasne veze “ Tihomira Dujmovića,  na Zagrebačkoj televiziji Z1 od 09.02.2010. 

Ne mijenjajte Zakon o prebivalištu i boravištu !

Zagreb, 04.02.2010.

Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor sutra poslijepodne sastat će se s predstavnicima političkih stranaka BiH kako bi razgovarali o izmjenama u Zakonu o prebivalištu i boravištu prema kojem jedna te ista osoba više ne bi imala pravo biti prijavljena na dvije lokacije.

- Ovo je pitanje od iznimne važnosti i ako je razlog donošenja ovih promjena evidencija popisa birača, onda HSP to podržava. Ali, može li se to uopće učiniti putem ovog zakona koji daje ovlasti političkim upravama da obave izvide gdje određene osobe borave. Može, ako bi se provjere učinile na svim adresama što je nerealno i preskupo.

Riječ je o stotinama milijuna kuna troška – rekao je Daniel Srb.

Za njega i HSP, to je nerealno stoga ne vidi svrhu da se izmjene spornog zakona uopće donesu.

Otvoreno pismo

Otvoreno pismo našeg uglednog člana, Franje Vranjkovića-Zmaja, gospođi Brantner, zastupnici Europskog parlamenta, koja je bila dala prijedlog da službeni jezik RH u prijestupnim pregovorima bude „Engleski/srpsko-hrvatski“, a sve u svrhu navodne uštede i olakšavanja budućih pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom.

Veseli nas i raduje da je ovaj postupak stvarno postigao svoj cilj, čemu svjedoči i činjenica da se gospođa Brantner obratila gospodinu Vranjkoviću te mu u telefonskom razgovoru dala na znanje da je bilo pogrešaka te da je njen zahtjev pod brojem 18, točka 3a dokumenta EU koji se odnosi na suradnju i napredak Hrvatske za 2009. godinu u izvješću gospodina Hannes Swoboda, izmjenjen.

Ratovali protiv RH, a dajete im stanove?!

HSP je održao konferencije za novinare u svim županijskim središtima i Zagrebu – prosvjedujući protiv Vladina programa dodjele stanova osobama koje su izgubile stanarsko pravo, a koji se, prema HSP-u, odnosi na osobe koje su se aktivno uključile u rat protiv RH.

- Vlada je usvojila program povratka više od 4000 stanova do 2011. bivšim nositeljima stanarskog prava koji su stanove napustili. Najviše stanova planira se dodijeliti na području Osječko-baranjske županije, njih 700, zatim Grada Zagreba 690, u Karlovačkoj županiji 580, Zadarskoj i Primorsko-goranskoj oko 310 – stoji u prosvjednom priopćenju HSP-a.

HSP tvrdi kako Vlada, umjesto kaznenog progona, ratne zločince nagrađuje jer pristaje na ucjene koalicijskog partnera SDSS-a, koji potiče nadzastupljenost nacionalnih manjina.

- Čime će Hrvatska opravdati da će stanove dobiti desetak pripadnika agresorske vojske protiv kojih se vodi postupak zbog ratnog zločina u Domovinskom ratu? - upitao je Željko Kardaš, predsjednik Županijskog vijeća HSP-a Sisačke županije.

Zajednički nastup čelnika pravaških stranaka u emisiji “Sparing s Antom Prkačinom” na Otvorenoj TV – 25.01.2010

PRVA GODIŠNJICA SMRTI UTEMELJITELJA 9. BOJNE HOS-A JOZE RADANOVIĆA

Oni koji su ga voljeli, nisu ga zaboravili.

Na prvu godišnjicu smrti bojnika HV-a Joze Radanovića, njegov grob u Dicmu pohodili su njegovi prijatelji, obitelj i rodbina, zapalivši svijeće i donijevši cvijeće, a u župnoj crkvi služena je sveta misa zadušnica.

Radanović je bio utemeljitelj i zapovjednik prvoustrojenog dragovoljačkog voda HSP-a Split, utemeljenog 22. siječnja 1991. godine, kao preteče iz kojeg je nastala 9. bojna HOS-a, o čemu je napisao i knjigu koja uskoro izlazi iz tiska. Nakon HOS-a odlazi u 4. gardijsku brigadu HV-a.

Bio je utemeljitelj i prvi predsjednik Udruge dragovoljaca 9. srednjodalmatinske bojne HOS-a “Rafael vitez Boban”, član mnogih udruženja građana, predsjednik Hrvatskoga časničkog zbora grada Splita, član predsjedništva Konferencije časnika šest zemalja Jadrana, ali i član međunarodnog dobrotvornog vojnog plemstva “Ritter von Delo e.V.” sa sjedištem u Njemačkoj.

Obnašao je niz čelnih dužnosti u HSP-u, a zbog zdravstvenih razloga, dao je ostavku na sve dužnosti i povukao se iz političkog života, ali se nastavio boriti za prava svojih hosovaca. Ostat će zapamćen kao istinski pravaš i hosovac koji je iznad svega volio svoju zemlju Hrvatsku, uvjeren kako zlo nikad nije pobijedilo i neće.

Hrvatski vitez Jozo Radanović s nama je !

24.01.2010. - Predsjednik HSP-a Danijel Srb u Crikvenici

SDSS ucjenjuje Vladu i to je nedopustivo

Neprihvatljivo je da se novci iz državnog proračuna dijele općinama prema nacionalnosti, pa tako imamo primjere da sela s većinskim srpskim življem u kojima nije ispaljen ni jedan metak i ni jedna fasada nije stradala dobivaju enormna sredstva, dok neka ne dobivaju bukvalno ništa. Takva razdioba je posljedica ucjene SDSSS i Vlada ne smije pristajati na takvu politiku, rekao je predsjednik HSP-a Danijel Srb u Crikvenici na konstituirajućem zboru podružnice koja se raspala nakon poznatih podjela unutar te stranke.

Novi predsjednik novog crikveničkog HSP-a je Milan Smojver, a njegovo ustoličenje je uz brojne parvaše iz svih dijelova Primorsko-goranske županije popratio i crikvenički gradonačelnik Damir Rukavina (HDZ).

HSP protiv dvostrukog prava glasa manjinama

Predsjednik Hrvatske stranke prava  Daniel Srb na konferenciji za novinare rekao je da HSP neće biti sklona najavljenim ustavnim promjenama po kojima bi manjine dobile dvostruko pravo glasa, a glasovanje bi se onemogućilo hrvatskoj dijaspori i emigraciji.

"Za Hrvatsku stranku prava neprihvatljiv je model po kojem će Hrvatska dijaspora ostati bez prava glasa, a manjinama se daje dvostruko pravo glasa takav stav Hrvatsku ne vodi u dobru smjeru", rekao je Daniel Srb.

"HSP to neće poduprijeti i oštro će se tomu protiviti".

Model dvostrukog prava glasa postoji kao način davanja posebnih prava nacionalnim manjinama kad se ne osigura zastupljenost nacionalnih manjina velikim brojem zastupnika u parlamentu.

"To se rješenje primjenjuje ako nacionalna manjina ima jednog ili dva zastupnika u parlamentu", kazao je.

Smatramo da uopće nema nikakva smisla kombinirati ta dva modela po kojima se daju najviša prava manjinama.

"Ideja je da se u Hrvatskoj mijenjaju odnosi političkih snaga, a manjine pritom služe samo kao sredstvo ostvarivanja tog cilja", rekao je Srb, dodavši da se u Hrvatskoj to ne smije dogoditi.

Najavio je da će predsjedništvo HSP-a na današnjoj sjednici zauzeti stajalište o najavljenim ustavnim promjenama.

Arbitražni sporazum najveći promašaj

Zagreb, 12.01.2010.

Na današnjoj konferenciji za novinare je predsjednik HSP-a Daniel Srb čestitao Ivi Josipoviću na izboru za predsjednika Republike. Ocijenio je kako je ratifikacija Sporazuma o arbitraži između vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije najveći promašaj hrvatske politike prošle godine.

Zaželjevši Josipoviću da bude uspješan u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, pohvalno se izrazio na Josipovićeve izjave prema kojima neće biti povlačenja tužbe protiv Srbije za genocid. No HSP-ovce zabrinjava što su naglašene i određene okolnosti u kojima bi moglo doći do međusobnog povlačenja optužbi za genocid između Hrvatske i Srbije.

Rješavanje pitanja nestalih kao i povratka kulturnog dobra civilizacijsko je pitanje koje se mora rješavati odvojeno od političkih pitanja i genocida koji je, kako je naglasio, bio itekako prisutan u određenim dijelovima Hrvatske tijekom Domovinskog rata.

HSP-ovcima je posebno drago što je Josipović bio protiv arbitražnog sporazuma.

Blokada pristupnih pregovora Republike Hrvatske s EU-om neće se riješiti nikakvim ustupcima, pa ni arbitražnim sporazumom. Ratifikacijom sporazuma u Saboru bez njegove istodobne ratifikacije u Sloveniji Hrvatska se dovela u situaciju da ne može podnijeti tužbu za rješavanje graničnog spora pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, ustvrdio je Srb.

Podsjetio je i kako je samo dva tjedna nakon ratifikacije sporazuma uslijedila nova slovenska blokada u pristupnim pregovorima.

„Borut Pahor prevario je Jadranku Kosor, a razlozi zbog kojih je Hrvatska blokirana u pristupu EU-u su politički“  ustvrdio je Daniel Srb.

Održan izborni zbor Zajednice podružnica HSP-a u Europi

U prostorijama Hrvatske katoličke misije u Münchenu održan je u subotu, 28.11.2009., izborni zbor Zajednice podružnica HSP-a u Europi na kojem je izabrano novo vodstvo. Zbor je pozdravio fra Daniel Stipanović te poželio pravašima iz Austrije, Njemačke, Švicarske i Hrvatske dobrodošlicu i ugodan boravak.

Predstavnici predsjedništva HSP-a, počasni predsjednik Ante Đapić i član nadzornog odbora HSP-a Franjo Gavran, su ukratko pozdravili sve nazočne. Đapić se potom osvrnuo na unutarstranačke promjene od zadnjeg izbornog sabora te iznio razloge zašto je HSP podržao kandidaturu dr. Dragana Primorca za predsjednika Republike. Raspravljalo se o dosadašnjem radu i ukazalo na postojeće poteškoće i nedostatke; unatoč tome rad Zajednice je ocijenjen pozitivno. 

Za dužnosnike Zajednice podružnica HSP-a u Europi izabrani su: Damir Petkov, predsjednik, Robert Gregorić, dopredsjednik, Zoran Prlić, tajnik, Tomislav Čičić, rizničar, i Luka Perić. Nadalje su izabrani i članovi nadzornog odbora: Franjo Raštigorac, predsjednik, te Miran Karaula i Marinko Rašić.

Dosadašnji i novoizabrani predsjednik Zajednice, Damir Petkov, se poslije izbora zahvalio na ukazanom povjerenju te naglasio da budući rad želi usmjeriti prema učvršćivanju postojećih podružnica i osnivanju novih.

(Zoran Prlić)

Ovo je proračun SAO Krajine, a ne Republike Hrvatske

Ovo je proračun SAO Krajine, a ne proračun Republike Hrvatske.

Jer kada pogledate stranicu 42 proračuna sve vam je jasno.

Shvaćam da je SDSS koalicijski partner HDZ-a, ali nije normalno da sela, s većinskim hrvatskim stanovništvom, koja su stradala u Domovinskom ratu ne dobivaju niti kune ili najviše 500 tisuća kuna iz proračuna dok sela koja su u Domovinskom ratu bila neprijateljska uporišta, odakle su kretale četničke horde na ostak Hrvatske, dobivaju milijunske iznose iz proračuna - ustvrdio je predsjednik HSP-a Danijel Srb na konferenciji za novinare.

- Ovo nije popis neprijateljskih uporišta već proračun RH - kazao je Srb dodajući da građani Hrvatske koji žive u Tordincima, Nijemcima ili Hrvatskoj Dubici iz proračuna nisu dobili ni kune, a i tamo žive osiromašeni građani, dok mjesta poput Negoslavaca, Ervenika, Kistanja, Biskupije, Donjih Kukuruzara ili Dvora dobivaju milijunska sredstva.

- Žalosno je sve to, a SDSS bi morao voditi računa da će na ovakav način navući nezadovoljstvo stanovnika sela gdje pretežno žive građani hrvatske nacionalnosti kad vide kako velika sredstva dobivaju hrvatska sela gdje je većinski srpsko stanovništvo.

- Hrvatski građani koji žive u mjestima s većinskim hrvatskim stanovništvom nisu krivi što ih je snašlo u Domovinskom ratu te je žalosno da sada iz proračuna dobivaju od šest do 10 puta manje sredstava od mjesta gdje je većinsko srpsko stanovništvo - kazao je Srb.

- To Hrvatska mora prepoznati i osuditi. Primjerice, Promina koja ima isti broj stanovnika kao Kistanje iz proračuna će dobiti 540 tisuća kuna, a Kistanje tri milijuna kuna. To je neprihvatljivo - nastavio je Srb dodajući kako je HSP šokiran načinom na koji se dijeli pomoć za gradove i općine.

- Vidi se rukopis SDSS-a, kao koalicijskog partnera HDZ-a - zaključio je Srb.

- Hrvatska stranka prava na predstojećim predsjedničkim izborima podržat će nezavisnog kandidata prof. dr. Dragana Primorca jer ima energiju, pošten je, obrazovan, nekorumpiran, ima političkog iskustva i nitko ga ne drži u šaci - izjavio je predsjednik HSP-a Danijel Srb na konferenciji za novinare.

Dodao je da će cijela stranačka infrastruktura biti uključena u predizbornu kampanju dr. Primorca kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini.

- Hrvatska treba bolju budućnost i kad smo ocjenjivali na stranačkom Predsjedništvu tko je najbolji kandidat koji neće raditi za sebe već za građane - izbor je pao na Primorca - pojašnjava Srb.

- Primorac će biti na raspolaganju građanima Hrvatske, a ne svojim interesima i zastupat će interese i potrebe ljudi.

Na upit novinara kako to da su odustali od potpore Milanu Bandiću ili Nadanu Vidoševiću o čemu se naveliko spekuliralo, Srb je pojasnio da su unutar stranke imali široku raspravu koga i zašto podržati te tko je najuvjerljiviji u obrazlaganju onoga za što se zalaže.

- Zanimalo nas je na koji način će kandidat ostvarivati program koji deklarira - zaključio je Srb.

Sjećanje na dan žrtve Vukovara u HKM-München

Veliki broj hrvatskih vjernika se u srijedu na dan obilježavanja 18 godišnjice vukovarske tragedije okupio u kapeli blaženog Alojzija na Stepinca na misnom slavlju za sve poginule u Vukovaru kao i za sve žrtve Domovinskog rata. Misno slavlje je predvodio fra Daniel Stipanović, uz koncelebraciju fra Borisa Čarića i fra Vuka Buljana, gvardijana samostana St. Gabriel i voditelja humanitarne udruge Ruke dobrote koja se skrbi za invalide Domovinskog rata. Među nazočnim vjernicima nalazio se i generalni konzul RH u Münchenu Vladimir Duvnjak. Ogranak HSP Bavarske na čelu sa predsjednikom Zoranom Prlićem je zajedno sa Hrvatskom katoličkom misijom pokrenuo inicijativu za obilježavanjem vukovarskog križnog puta koji na poseban način oslikava stradanja hrvatskog naroda u Domovinskom ratu, uz želju da se ožive sjećanja na vrijeme kada je hrvatski narod proživljavao teška stradanja a protiv zaborava i omalovažavanja žrtava koje su ugradile život u temelje slobodne Hrvatske. Fra Daniel se u jednoj emotivnoj propovijedi osvrnuo na trenutke kada je cijeli hrvatski narod strepio i sa krunicom u ruci molio za snagu dobra protiv zla koje se sručilo na hravtski narod.

- Najveća čovjekova težnja je sloboda i život u slobodi, to je od Boga darovano pravo i svaki pojedinac ga ima pravo braniti. Naš narod je krvlju obranio napadnuto pravo na slobodu, a stoljetni san o slobodi ostvaren je po svima onima koji su dali svoje živote za taj cilj. Uza sve zlo dogodila se i velika radost, kroz ljubav darovanih života za Domovinu rodila se sloboda. Mi iz tuđine poručujemo Vukovaru i cijeloj Hrvatskoj, vjerujmo Bogu i zahvalimo mu na darovanoj slobodi i izgrađujmo Domovinu uz Božju pomoć, jer se uz Boga uvijek pobjeđuje. I nikada nemojte zaboraviti žrtvu svojih sinova koji su nam donijeli slobodu- istaknuo je fra Daniel emotivnim glasom na kraju svoje propovijedi. Misno slavlje je uljepšala Marija Tušek članica ženske vokalne skupine Lira koja je uz pratnju sestre Nikoline Bilić na orguljama prekrasno otpjevala prigodne duhovne pjesme. Fra Daniel se na kraju misnog slavlja zhvalio podružnici HSP-a na njihovoj inicijativi da se održi misno slavlje u spomen na sve žrtve vukovarske tragedije. Nakon misnog slavlja prikazan je i dokumentarni film Pasija Vukovar i križni put koji je nazočne vratio u vrijeme kušnje i stradanja prije 18 godina.

(Anđela Drmić)

Sjećanje - Vukovar – 18 godina poslije

Ironija kojom je svijet promatrao agresiju i zločin onih dana 1991. godine, i danas stoji kao stražar na vratima hrvatske budućnosti kao što se i prije 18 godina ispriječila na putu njezinog nastanka i opstanka.

James Baker (Amerika) je Beogradu dao potporu da pokori Hrvatsku,samo brzo i sa što manje krvi.

Lord Carington (Engleska) je sa Miloševićem ispijao viski dok su Hrvatskom tekli potoci krvi.

Cyrus Vance (Amerika) je blagoslovio odvođenje vukovarskih ranjenika na klanje.

Francois Mitterand (Francuska) čvrsto je u Sarajevu stiskao desnicu zločincu Radovanu Karadžiću, a nizozemski mirovnjaci hladno promatrali masakr nad osam tisuća ljudi u Srebrenici.

Gdje smo danas?

Danas hrvatska vlada, kao i sve one vlade od 2000. na ovamo, kleče i mole pred europskim moćnicima, udvaraju se i dodvoravaju ne obazirući se čak ni na žrtvu koju je ovaj narod podnio za svoju samostalnost a pri tom ne prezaju ni od izdaje i predaje te osuđivanja heroja Domovinskog rata koji su donijeli slobodu i samostalnost domovini.

No nisu u pitanju više samo poznati europski moćnici, nego njihovu ulogu sada preuzimaju i oni koji ničim nisu zaslužili to biti, kao na primjer susjdena Slovenija, zemlja koja upravo hrvatima i hrvatskoj može zahvaliti da je na tako lak način došla do svoje samostalnosti.

Danas u Hrvatskoj, zemlji namjerno potiskivanog domoljublja i patriotizma, bilo bi mnogima neophodno potrebno da svoje ugasle domoljubne luči pripale na vatri koja vječno gori u Vukovaru, umjesto da suludo gase taj plam kojim su ljudi u devedesetima stvarali svoju državu i slobodu.

(Zoran Prlić)

ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA

Predsjedništvo HSP-a izabrano na Saboru Hrvatske stranke prava održanom 7. studenoga 2009. održalo je konstituirajuću sjednicu.

Predsjednik HSP-a Daniel Srb predložio je izbor dva dopredsjednika HSP-a i glavnog tajnika HSP-a. Za dopredsjednike HSP-a jednoglasno su izabrani na prijedlog Predsjednika HSP-a Dr. Tomislav Vlajnić iz Slavonskog Broda i Ivan Protrka iz Splita.  

Za glavnog tajnika HSP-a izabran je Vlado Jukić.

Predsjedništvo HSP-a provelo je raspravu o nizu tema iz svoje nadležnosti, utvrdivši nakon analize stanja program i plan rada HSP-a do kraja godine.

Sabor održan 7. studenoga Predsjedništvo HSP-a je ocijenilo iznimno uspješnim zbog velikog odaziva izaslanika i naročito demokratskog ozračja u kome je održan.

Danijel Srb novi predsjednik Hrvatske stranke prava

Danijel Srb je dobio podršku 670 od 1106 važećih glasova izaslanika, njegov protukandidat Tomislav Vlajnić dobio je 226, a Pejo Trgovčević  210 glasova.

Novoizabrani predsjednik pravašima je poručio da je spreman preuzeti teret vođenja stranke, a dosadašnjem predsjedniku Đapiću zahvalio je na svemu što je učinio za HSP, "trpeći brojna podmetanja".

"Nemojmo imati iluzija i možda nas čeka jednako teško vrijeme", kazao je Srb, podsjetivši kako stranka narednih dana mora odlučiti o svom predsjedničkom kandidatu.

Najavio je da će o tome provesti savjetodavni referendum u stranci koja će, uvjeren je, na idućim parlamentarnim izborima ponovno pokazati svoju snagu.

Danijel Srb je nezadovoljan načinom na koji su dosadašnje vlade vodile državu. "Neodlučne vlade ne upravljaju Hrvatskom nego odluke donose prema ljestvicama popularnosti, umjesto nacionalnim interesima", rekao je. 

HSP-ov Sabor prihvatio je i izmjene stranačkog Statuta. Na prijedlog Glavnog stana kojeg je iznio predsjednik Ivan Protrka,  Anto Đapić je postao počasni predsjednik HSP-a. Izaslanici VII. Sabora HSP-a primili su na znanje izvještaj Suda časti kojeg je podnio predsjednik Željko Soldo. Izvješće Nadzornog odbora kojeg je iznio predsjednik dr. Boris Kandare izaslanici pozdravili su velikim pljeskom.

Odlazeći s čela stranke, Đapić je rekao da je nakon dugog promišljanja donio racionalnu odluku, procijenivši da će njegov odlazak donijeti novi vjetar u leđa stranci.

Pravašima je priznao da je počinio niz pogrešaka u izboru kadra, ali i ustvrdio da u proteklih 16 godina ni jednom nije okrenuo leđa pravaškim načelima i nacionalnim interesima.

"Na žalost, mnogi naši dužnosnici, koji više nisu ovdje s nama, nisu odoljeli izazovima vlasti, nisu uspjeli zatomiti svoju želju za mikrofonom i napravili su nam neprocjenjivu štetu", kazao je.

Odbacio je tumačenja da je stranku vodio nedemokratično, ističući kako je jedini predsjednik stranke uz kojega se uspjelo razviti sedam ili osam jakih stranačkih imena.

Članove stranke je pozvao da novog predsjednika zaštite od napada kojima je i sam bio izvrgnut. "Da bismo išta mogli napraviti, moramo biti složni i jedinstveni", poručio je Đapić, tražeći od izaslanika da "ne nasjedaju na kampanje protiv svojih lidera".

Za razliku od njegovih protukandidata, Pejo Trgovčević je kritično govorio o politici dosadašnjeg predsjednika.

Ustvrdio je da je Đapić stranku sveo na regionalne okvire, a kao primarni cilj HSP-a postavio osobni i uspjeh na izborima u Osijeku.

"Ako me podržite, neću gajiti kult ličnosti i neću biti predsjednik o kojem treba snimati filmove", poručio je Trgovčević, ističući da bi u stranku pozvao sve bivše pravaše i tako zaradio pljesak jednih i glasno negodovanje drugih izaslanika.

HSP-ov Sabor pozdravili su čelnici Autohtone hrvatske stranke prava Dražen Keleminec i Hrvatske čiste stranke prava Josip Miljak, koji su izrazili spremnost na objedinjavanje pravaških stranaka.

Predstavljanje kandidata za predsjednika HSP-a - München 25.10.2009

U nedjelju je u prostorijama HKM održan sastanak podružnica HSP-a iz Švicarske, Austrije i podružnice HSP-a iz Bavarske, kao jedine podružnice HSP-a iz Njemačke povodom izbora novog predsjednika stranke HSP-a koji će se održati 07. studenoga na Saboru HSP-a u Zagrebu.

Na sastanak podružnica su prema riječima Damira Petkova predsjednika Zajednice podružnica HSP u Europi bili pozvani svi kandidati za predsjednika HSP-a iz Domovine, Danijel Srb, Pejo Trgovčević     i Tomislav Vlajnić. Danijel Srb i Tomislav Vlajnić su zbog svojih obaveza morali otkazati dolazak u München, tako da je jedino Pejo Trgovčević     bio nazočan susretu sa predstavnicima podružnica iz Švicarske, Austrije i Bavarske.

Izaslanstvo HSP-a iz Austrije su sačinjavali Robert Gregorić, povjerenik HSP-a Austrije, Franjo Raštigorac predsjednik podružnice za Austriju, Nedeljko Raštigorac predsjednik nadzornog odbora HSP-a Austrije i Toni Erceg predsjednik mladeži HSP-a Austrije. Iz Švicarske su na ovaj sastanak stigli Damir Petkov predsjednik podružnice HSP-a Švicarske i Marinko Rašić, dosadašnji predsjednik švicarske podružnice. Bavarsku podružnicu HSP-a na sastanku je predstavljao novi predsjednik Zoran Prlić, koji je ujedno i povjerenik HSP-a Njemačke i članovi Izvršnog odbora HSP-a Bavarske Luka Perić tajnik i Marinko Moro rizničar, kao i poznati iseljenički bračni par Mara i Ante Brekalo, koji su financijski potpomogli održavanje ovog susreta.

Sastanku HSP-ovih podružnica nazočio je i fra Tomislav Dukić, voditelj HKM-a München.

Kandidat za predsjednika HSP-a Pejo Trgovčević     je u svom izlaganju pred nazočnim pravašima istaknuo što bi sve u HSP-u trebalo promijeniti kako bi HSP zauzeo poziciju koju je imao prije 5 godina na hrvatskoj političkoj sceni.

-Ne želim provoditi politiku koju je provodio Ante Đapić a koja je srozala politički ugled HSP-a. Ukoliko budem izabran za predsjednika HSP-a zalagat ću se da HSP postane moderna proeuropska stranka desnog centra sa ciljem ujedinjenja svih stranaka pravaške opcije kako bi se na hrvatskoj političkoj sceni stvorio treći politički blok, pored HDZ-a i SDP-a.

Zalagat ću se za demokratizaciju HSP- na terenu, što znači da više neće predsjednik stranke sugerirati tko će biti izabran na terenu, nego ću uvažavati sposobnost ljudi u različitim podružnicama koji do sada nisu mogli doći do izražaja jer je predsjednik Đapić oko sebe obuhvatio poltrone koji nisu bili prihvaćeni od ostalih članova na terenu. Takvom stranačkom politikom je Đapić urušio HSP i potjerao neke članove iz stranke. Moji suradnici i ja ćemo se boriti protiv takve politike podobnosti- izjavio je predsjednički kandidat HSP-a Pejo Trgovčević    .

Članovi podružnica iz Švicarske, Austrije i Bavarske su bili jako zadovoljni izlaganjem Trgovčevića, ističući nadu da će novi predsjednik vratiti nekadašnji sjaj pravašima. Trgovčević je u kratkom razgovoru za naš list izjavio da će sve tri europske podružnice HSP-a podržati njegovu kandidaturu za predsjednika HSP-a, a ujedno će i HSP BiH izraziti podršku njegovoj kandidaturi.

(Anđela Drmić)

VIII Konvencija HSP-a

Subota, 05 Rujan 2009

U Zagrebu je održana VIII izvještajna konvencija Hrvatske stranke prava.

Pred 744 izaslanika koji su usvojili nekoliko Odluka bitnih za održavanje izbornog sabora Hrvatske stranke prava kao i sam datum održavanja 7. studenog 2009.

Izborni sabor najavljen za 11. studeni 2009.